Kanadski stručnjaci s neočekivanim otkrićem

Sadržaj:

Kanadski stručnjaci s neočekivanim otkrićem
Kanadski stručnjaci s neočekivanim otkrićem
Anonim

Istraživači su pronašli svijetlu stranu lošeg raspoloženja. Proučavajući utjecaj emocija na ljudsku izvedbu, stručnjaci su otkrili da se neki ljudi, kada su loše raspoloženi, više koncentriraju, bolje raspolažu vremenom i stvaraju hijerarhiju nadolazećih zadataka

Tim je otkrio da je dobro raspoloženje u istom slučaju imalo negativan učinak.

Tara McAvoy, profesorica psihologije na Sveučilištu Waterloo i doktorand Martin S. Gable; pokušali pronaći odnos između raspoloženja, “ učinkovitog funkcioniranja ” (mentalne vještine koje određuju sposobnost obavljanja zadataka) i emocionalna reaktivnost (osjetljivost, intenzitet i trajanje emocionalnih reakcija).

U tu svrhu proučavali su 95 ljudi, podijeljenih u dvije skupine, ovisno o njihovoj emocionalnoj reaktivnosti. U jednoj skupini okupljene su visoko reaktivne osobe s brzim, intenzivnim i dugotrajnim emocionalnim reakcijama (ekstroverti), a u drugoj osobe s niskom reaktivnošću, kod kojih i radost i ljutnja ne traju dugo (introverti). Svaki je morao izvršiti devet zasebnih zadataka pod utjecajem čimbenika koji mijenjaju raspoloženje.

Prema rezultatima

Dobro raspoloženje nije poboljšalo produktivnost nijedne grupe;

Produktivnost i učinkovitost su se smanjile kod smirenih introverta kada su izvršavali zadatke u lošem raspoloženju. Činilo se da su negativne emocije otopile njihove kognitivne vještine;

Temperamentni ekstroverti lošeg raspoloženja najbolje su prošli na funkcionalnim testovima. Loše raspoloženje poboljšalo je takozvano "učinkovito funkcioniranje" - povećanu kontrolu pozornosti, što olakšava postizanje odabranih ciljeva, sposobnost vraćanja znanja iz radne memorije te sposobnost pojedinca za zaključivanje i rješavanje problema.

Tim vjeruje da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se objasnila veza. Neka istraživanja sugeriraju da su ljudi s visokom reaktivnošću više naviknuti na doživljavanje negativnih emocija i da im njihovo loše raspoloženje može manje smetati u usporedbi s ljudima s nižom reaktivnošću.

Informacije o studiji McAvoya i Gablea objavljene su u časopisu University of Waterloo Journal, a izvještaj s rezultatima u časopisu Personality and Individual Differences.

Preporučeni: