Istraživači su pronašli svijetlu stranu lošeg raspoloženja. Proučavajući utjecaj emocija na ljudsku izvedbu, stručnjaci su otkrili da se neki ljudi, kada su loše raspoloženi, više koncentriraju, bolje raspolažu vremenom i stvaraju hijerarhiju nadolazećih zadataka
Tim je otkrio da je dobro raspoloženje u istom slučaju imalo negativan učinak.
Tara McAvoy, profesorica psihologije na Sveučilištu Waterloo i doktorand Martin S. Gable; pokušali pronaći odnos između raspoloženja, “ učinkovitog funkcioniranja ” (mentalne vještine koje određuju sposobnost obavljanja zadataka) i emocionalna reaktivnost (osjetljivost, intenzitet i trajanje emocionalnih reakcija).
U tu svrhu proučavali su 95 ljudi, podijeljenih u dvije skupine, ovisno o njihovoj emocionalnoj reaktivnosti. U jednoj skupini okupljene su visoko reaktivne osobe s brzim, intenzivnim i dugotrajnim emocionalnim reakcijama (ekstroverti), a u drugoj osobe s niskom reaktivnošću, kod kojih i radost i ljutnja ne traju dugo (introverti). Svaki je morao izvršiti devet zasebnih zadataka pod utjecajem čimbenika koji mijenjaju raspoloženje.
Prema rezultatima
Dobro raspoloženje nije poboljšalo produktivnost nijedne grupe;
Produktivnost i učinkovitost su se smanjile kod smirenih introverta kada su izvršavali zadatke u lošem raspoloženju. Činilo se da su negativne emocije otopile njihove kognitivne vještine;
Temperamentni ekstroverti lošeg raspoloženja najbolje su prošli na funkcionalnim testovima. Loše raspoloženje poboljšalo je takozvano "učinkovito funkcioniranje" - povećanu kontrolu pozornosti, što olakšava postizanje odabranih ciljeva, sposobnost vraćanja znanja iz radne memorije te sposobnost pojedinca za zaključivanje i rješavanje problema.
Tim vjeruje da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se objasnila veza. Neka istraživanja sugeriraju da su ljudi s visokom reaktivnošću više naviknuti na doživljavanje negativnih emocija i da im njihovo loše raspoloženje može manje smetati u usporedbi s ljudima s nižom reaktivnošću.
Informacije o studiji McAvoya i Gablea objavljene su u časopisu University of Waterloo Journal, a izvještaj s rezultatima u časopisu Personality and Individual Differences.