Dr. Borislav Trpchev: Beskućniku smo spasili noge od amputacije

Sadržaj:

Dr. Borislav Trpchev: Beskućniku smo spasili noge od amputacije
Dr. Borislav Trpchev: Beskućniku smo spasili noge od amputacije
Anonim

63-godišnji Todor još je jedan beskućnik koji je ove zime mogao umrijeti od hladnoće. Ili skončati život bespomoćan, s odsječenim nogama, u nekom domu. Da nije upoznao vaskularnog kirurga iz Sveučilišne bolnice-Burgas, dr. Borislava Trpcheva, koji mu je spasio noge i dao mu vjeru da može nastaviti svoj život kao normalna osoba

“Puna tri mjeseca uporno smo liječili Todora od dijabetičke gangrene. Čovjek sada može stati na svoje noge i to me posebno veseli. Nosili su ga na rukama, potpuno bespomoćnog, nogu crnih, natopljenih gnojem. Smrad je bio nepodnošljiv… Svašta smo vidjeli, ali sestra nije izdržala, bilo joj je muka, to su bile mrtve noge, sumnjala sam da ćemo ih moći spasiti, ali morala sam pokušati. Todor ne pije i ne puši. Ima sve šanse da se vrati u život. Sada je sretan što može hodati, kaže dr. Trpchev.

“Todorova sudbina slična je sudbini svakog propalice, s tom razlikom što on nije alkoholičar ili narkoman. Što je u ovim krugovima vrlo rijetko. Nema djece i rodbine, a žena mu je umrla. Stan je bio njezin i rodbina ga je natjerala da ode. U početku je bio podstanar, ali nije imao stalni posao niti primanja da plaća stanarinu. I tako je završio na ulici - sklonio se u napuštene objekte pokraj bivšeg trezvenjaka koje je dijelio s još 11 nesretnika. Dr. Trpčev je jedini liječnik koji ga je pristao liječiti. Nitko nije htio imati posla s njim - ili su nas jurili ili nudili da mu odsječemo noge", kaže Tanya Mihail, socijalna radnica u nevladinoj organizaciji "Caritas".

“Caritas” brine o ovim beskućnicima, hrani ih, održava im higijenu, vadi im dokumente. Cilj je socijalizirati ih, vratiti ih u društvo. Teško je jer poslodavci ne žele alkoholičare i narkomane. A kako je Todor drugačiji, ima i radne navike, vjerujem da ima šanse za normalan život, komentirao je dr. Trpčev.

Todor (lijevo) je sada dobro

“Nijedan pacijent ne može, kada ga bole noge, znati je li to bolest krvožilnog porijekla, neurološka ili reumatološka. Mnogo je bolesti. Svatko tko ima takve tegobe trebao bi prvo podijeliti problem sa svojim liječnikom opće prakse. On će procijeniti jesu li venskog porijekla i uputiti bolesnika vaskularnom kirurgu. Ali pacijent može izravno posjetiti vaskularnog kirurga ako je 100% siguran ili ako u obitelji ima osoba koje boluju od proširenih vena. Osobe starije od 50 godina trebale bi posjećivati vaskularnog kirurga dva puta godišnje, jer je dob predisponirana za pojavu krvožilnih bolesti , savjetuje poznati vaskularni kirurg.

“Kronična venska insuficijencija javlja se kod oko 38% Bugara, a prema statistikama više od 1.500.000 ljudi u našoj zemlji pati od proširenih vena. U ordinaciji u bolnici imamo doppler koji se koristi u dijagnostici kronične venske i kronične arterijske insuficijencije udova. Važno je napomenuti da je sonografija potpuno bezopasna, ultrazvukom se utvrđuje količina krvi u žilama, njihovo stanje i prisutnost plakova. Ako se pregledom utvrdi da bolesnik ima kroničnu arterijsku insuficijenciju, radi se angiografija. Odvija se na Odjelu vaskularne kirurgije bolnice u kojoj i ja radim“, objasnio je dr. Trpčev.

Preporučeni: