Prof. Dr. Borislav Georgiev: Kretanje i mršavljenje smanjuju rizik od srčanih bolesti za 15%

Sadržaj:

Prof. Dr. Borislav Georgiev: Kretanje i mršavljenje smanjuju rizik od srčanih bolesti za 15%
Prof. Dr. Borislav Georgiev: Kretanje i mršavljenje smanjuju rizik od srčanih bolesti za 15%
Anonim

Prof. Dr. Borislav Georgiev je glavni asistent u Nacionalnoj kardiološkoj bolnici u Sofiji. Specijalizirao je kardiologiju na Klinici za kardiologiju kod prof. H. Kuhna u Bielefeldu, Njemačka. Glavna područja interesa u njegovom radu vezana su za elektrokardiologiju, liječenje hipertenzije, prevenciju kardiovaskularnih bolesti, epidemiologiju, medikamentoznu terapiju itd.

Član Društva kardiologa u Bugarskoj (DKB), Europskog kardiološkog društva, Međunarodnog vijeća za elektrokardiologiju, kao i New York Academy of Sciences.

Bio je član odbora međunarodne organizacije "Neart Friends Around the World". Sudjelovao je u nekoliko radnih skupina American Heart Association. Njegova biografija objavljena je 1998. godine u knjizi "Five Hundred Leaders of Influence" Američkog biografskog instituta, a 1999. godine u knjizi "The First Five Hundred at the New Millennium" Međunarodnog biografskog centra u Cambridgeu.

Prof. Dr Borislav Georgiev glavni je urednik časopisa "Nauka kardiologija" i predsjednik Zaklade "Akademija kardiologija". Sudjeluje u uredničkim odborima nekih bugarskih znanstvenih časopisa. Svake godine sudjeluje kao predavač na bugarskim i međunarodnim znanstvenim forumima s kardiološkim fokusom.

Objavljivao je sažetke u vodećim časopisima. Za svoj znanstveni razvoj dodijeljena mu je nagrada za mladog znanstvenika na XX. međunarodnom kongresu elektrokardiologije.

Treću godinu za redom u veljači je u našoj zemlji održan Znanstveno-praktični skup o problemima u pristupu terapiji starijih osoba. Postoje li u našoj zemlji specijalisti gerijatrije koji se mogu brinuti za bugarske pacijente u starijoj dobi?

Koji su ciljevi liječenja starijih osoba i zašto se ono razlikuje od ostalih dobnih skupina, razgovaramo s prof.dr. Georgiev, kardiologom.

Prof. Georgiev, koji su glavni problemi starenja i dugovječnosti s vašeg gledišta kao stručnjaka?

- Starenje je neizbježno. Starenjem dolazi do progresivnog opadanja ili gubitka fizioloških funkcija na molekularnoj, staničnoj razini i razini cijelog organizma, što rezultira povećanom osjetljivošću na bolesti i smrt.

Ovo je rezultat okolišnih i genetskih čimbenika uzrokovanih oštećenjem DNK i genetskom disregulacijom.

Normalno starenje povezano je s fiziološkim i strukturnim promjenama u organima i sustavima. Stogodišnjaci su u globalnom porastu.

Starimo li na isti način?

- Postoje različite vrste starenja i potrebno je razlikovati kronološko starenje od drugih oblika, naime bioloških, društvenih i psiholoških. Kronološko starenje odnosi se na to koliko je osoba stara. Biološko starenje je fizičko stanje starenja. Društveno starenje je način na koji treba društveno reagirati. Različite vrste mogu se pojaviti pojedinačno ili u kombinaciji.

Image
Image

Prof. dr. Borislav Georgiev

Određuju li geni životni vijek?

- Danas se provode mnoge studije o tome zašto više ljudi živi 80, 90 ili 100 godina. Geni možda nisu u potpunosti odgovorni za to. Postoje i drugi uvjeti, kao što su epigenetski čimbenici, okolišni čimbenici i čimbenici načina života, pri čemu potonji produljuju dugovječnost u svim fazama ljudskog razvoja.

Pravilno razumijevanje normalnih promjena povezanih sa starenjem i njihovog značaja neophodno je za razvoj odgovarajućih strategija korekcije i liječenja.

Postoji li razlika između ovih promjena koje se javljaju s godinama i bolesti starosti?

- Promjene povezane sa starenjem moraju se razlikovati od bolesti povezanih sa starenjem. Promjene povezane sa starenjem mogu nepovoljno utjecati na zdravlje i funkcionalnost (što zahtijeva terapijske strategije), predisponirati za bolest (potreba za procjenom rizika kod odraslih) i utjecati na bolest, što rezultira promijenjenim izgledom bolesti, odgovorom na liječenje i rezultatima.

Osobe starije od 65 godina najbrže su rastuća dobna skupina ne samo u Sjedinjenim Državama nego iu Europi. Prema predviđanjima UN-a, u nekim će razvijenim zemljama za 20 godina činiti oko trećinu ukupnog odraslog stanovništva. A stručnjaci ističu da postoji samo jedan izlaz: učiniti starije zdravima i aktivnima. Je li to moguće postići i kako?

- Moguće je uz pomoć zdravstvenih strategija. Najprije treba razviti prevenciju kod starijih i starih osoba. Također je, kao i kod mladih, vezan uz kontrolu čimbenika rizika i probir za rano otkrivanje bolesti starije dobi. Također je vrlo važno provoditi programe rehabilitacije - poticanje motoričke aktivnosti i hodanja (osobito kod starijih osoba).

Za postizanje takve dugovječnosti u dobrom zdravlju, koje bolesti zahtijevaju specifičniji i individualiziraniji pristup starijim osobama?

- Bolesti kod starih ljudi liječe se na isti način kao i kod mladih. No, kod starijih osoba uočavamo polimorbiditet (imaju više bolesti) i stoga treba imati kompleksan i individualan pristup liječenju.

Ovo je osobito važno u procjeni interakcija lijekova, kao i za doziranje lijekova prema promijenjenim metaboličkim procesima kod starijih osoba.

Koje su najnovije preporuke u liječenju arterijske hipertenzije i dijabetes melitusa u ovoj dobi?

- Preporuke za hipertenziju posljednjih godina nisu mnogo drugačije za starije osobe. Ako s terapijom započinjemo nakon 80. godine života, to se čini pri arterijskom tlaku iznad 160/90 mmHg.

I tijekom liječenja tlak treba sniziti ispod 140/80 mmHg, ali samo ako se dobro podnosi (bez ortostatizma, posrtanja ili promjena pamćenja). Ako se postignuti tlak ne podnosi dobro, treba ga održavati višim.

Osim toga, mnogi se lijekovi doziraju prema funkciji bubrega. A ako je jako smanjen, liječnici bi trebali primijeniti smanjene doze ili promijeniti lijek, što je kontraindicirano kod smanjene funkcije bubrega (npr. tiazidni diuretik zamijeniti rimkovom).

Što možete savjetovati starijem bolesniku nakon srčanog udara kako bi se brže i potpunije oporavio?

- Uzimati propisane lijekove i kretati se. Nemoj leći. I češće posjećujte liječnika

Vježbanje, mršavljenje, smanjenje unosa soli i teške hrane smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti za 10-15%. Nažalost, Bugarin nije naučen zaštititi svoje srce - obrazovanje o zdravom načinu života počinje od ranog djetinjstva.

Image
Image

Je li se vaš stav o kolesterolu promijenio?

- Moje se nije promijenilo, ali mnogi ljudi ne obraćaju puno pozornosti na kolesterol. Kontrolira se prehranom i lijekovima (ne dodacima). Najbolji statin za starije osobe je atorvastatin. Ostali se primjenjuju prema funkciji bubrega.

Većina starijih ljudi ima “buket bolesti” uzimaju lijekove na šaku? Spomenuli ste tzv polimorbiditet. Lijekovi pak imaju svoje nuspojave – što više lijekova, to više nuspojava. Nastaje začarani krug. Ima li izlaza iz ove situacije?

- U ovoj situaciji se primjenjuje individualizirani pristup - propisuju se lijekovi koji mogu utjecati na više bolesti ili se ne daju lijekovi koji bi pogoršali jednu od bolesti. Ali to vrijedi za sve slučajeve polimorbiditeta (iu mladoj dobi).

Industrija dugovječnosti danas se aktivno razvija diljem svijeta. Suvremene biotehnologije nude nove pristupe rješavanju problema starenja, što dovodi do povećanja kvalitete života u svakoj dobi. Postoje li obećavajući i novi razvoji u smjeru "vječne mladosti"?

- Vječna mladost je kretanje, pijenje vode, liječenje svih bolesti, ograničavanje svih suplemenata i biljaka (koje mogu negativno utjecati na lijekove) i češći odlazak liječniku.

Prema jednoj od glavnih teorija, starenje je kronični upalni proces. A jedni od najperspektivnijih lijekova za vječnu mladost su oni koji suzbijaju upalne procese. Dijelite li ovo mišljenje? Je li starost bolest?

- Starost nije bolest. Upala vrijedi i za mlade i za starije, ovisno o prisutnoj bolesti. Antioksidansi se nisu pokazali učinkovitima kod starijih osoba (a ni kod mladih). Ne postoji lijek za vječnu mladost!

Ima li čovjek spori program samoubojstva? Nosimo li u sebi "sjeme smrti"?

- Ovo je smrt stanica. Postoje stanice koje se razmnožavaju i stanice koje to ne čine. Sada rade na temi matičnih stanica (svatko ih ima u sebi i puno pomažu). Važno je ne poticati staničnu smrt – npr. pušenjem i pušenjem cigareta, konzumiranjem štetne hrane (vrlo masne i visokokalorične). Postoje geni za dugovječnost, ali nisu sve. Postoje mnogi drugi čimbenici koji skraćuju životni vijek.

Spomenuli ste da postoje geni dugovječnosti. Postoje li statistike o tome koliko stogodišnjaka ima u Bugarskoj?

- Prije dvije godine, kada smo o njima govorili sa stajališta potrage za genom koji još nije otkriven, u Bugarskoj ih je bilo više od 10. Trenutno se naveliko raspravlja i traži se razlog dugovječnosti. A ona, najvjerojatnije, nije jedna. Na globalnoj razini istražuje se postoji li genetska predispozicija.

Sada imamo nove terapije koje se zovu genske terapije. Ako pronađemo ikakvu mogućnost modifikacije gena, ove bi terapije mogle produljiti živote ljudi.

Drugi problemi vezani su za hormonski sustav, za hormonalno starenje. O svemu tome se raspravlja na našim skupovima, ali trebala bi postojati specijalnost, cijelo jedno područje medicine, koje se u potpunosti bavi dijagnostikom i terapijom bolesti u starijih osoba.

Idemo polako i polako, jer prije svega - liječnici se moraju naviknuti da starački organizam nije isti kao onaj stari - odnosno da to nije ostarjeli mladi organizam, već promijenjenog fiziološkog organizma. I odatle bi to trebalo biti dobro poznato.

Imamo li u našoj zemlji već stručnjake koji su posvećeni dijagnostici i liječenju starijih osoba?

- Nemamo gerijatre i gerontologe. Ova specijalnost je postojala i prije u našoj zemlji. Postojao je i Institut za gerijatriju i gerontologiju. Ljudi diljem svijeta nastavljaju se baviti gerijatrijom i gerontologijom, ali nažalost u Bugarskoj se specijalisti u ovoj oblasti polako i postupno smanjuju

Ovaj specijalitet nije priznat, navodno nije bilo interesa za njega. Zdravstveni sustav ustrojen je tako da nije usmjeren prema starosti, nego prema nozologijama, pa se odatle postupno stvorio vakuum u području gerijatrije i gerontologije, odnosno znanosti o bolestima starijih osoba. 80 godina.

Sada je ova djelatnost u rukama liječnika opće prakse i mnogih stručnjaka koji liječe starije osobe. Stoga liječnici moraju poznavati probleme starenja i znati dijagnosticirati i liječiti bolesti u starijih osoba. Naš cilj je pružiti udobnost života u zdravlju.

Što stavljate u koncept "udobnosti života u zdravlju" za starije pacijente?

- Govorimo o dobroj kvaliteti života jer postoje bolesti koje su karakteristične za starost i koje, ako ih ne liječimo, mogu pogoršati kvalitetu života čovjeka.

Stoga nam je jedan od ciljeva ne samo produžiti život, jer on već ima prosječno trajanje od preko 80 godina, nego i da pacijent živi kvalitetno - tj. možemo si priuštiti nešto višu krvnu pritisak pritisak nego što je to kod mlade osobe, ali pacijent se ne smije oglušiti npr.

Ne zaboravi svoje lijekove, ne zaboravi svoju kuću… Razgovarali smo o tim stvarima i nastavit ćemo to činiti svake godine. Konferencija je velika i višestruka. Svako medicinsko područje je relevantno za gerijatriju.

Preporučeni: