Prof. Dr. Daniela Petrova: Kronični kašalj je opasan za naše zdravlje

Sadržaj:

Prof. Dr. Daniela Petrova: Kronični kašalj je opasan za naše zdravlje
Prof. Dr. Daniela Petrova: Kronični kašalj je opasan za naše zdravlje
Anonim

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) vrlo je ozbiljna i uobičajena respiratorna bolest koja ograničava protok zraka u pluća, uzrokujući upalu i oštećenje plućnog tkiva te sužavanje dišnih putova, što rezultira otežanim disanjem. Milijuni ljudi diljem svijeta boluju od KOPB-a. Za Bugarsku se pretpostavlja da je oboljelih preko pola milijuna ljudi. Bolest se obično otkrije u kasnoj fazi, a većina oboljelih započinje liječenje tek kada na plućima nastupe ireverzibilne promjene. Samo u Europi svake godine od KOPB-a umire 300.000 ljudi. Ova bolest godišnje ubije više ljudi nego rak dojke i pluća zajedno. Prognoza je da će do 2030. bolest biti drugi uzrok smrti u svijetu

KOPB je među najčešćim kroničnim bolestima u osoba starijih od 45 godina i jedan od vodećih uzroka smrti. Učestalost KOPB-a kod nas je znatno iznad europskog prosjeka i obuhvaća 10% osoba starijih od 40 godina, komentirala je posebno za “Doktor” prof.dr. Daniela Petrova, voditeljica Zavoda za plućne bolesti Klinike za plućne bolesti. za propedeutiku interne medicine Aleksandrovske bolnice, član Upravnog odbora Fondacije "Znanost i zdravlje".

Prof. Petrova, postoji li genetska predispozicija za bolesti pluća?

- Provedene su genetske studije koje dovode do određene predispozicije kod određenog kontingenta pacijenata. Kao primjer mogu navesti razvoj atopije kod bolesnika s KOPB-om, ali to su samo predispozicije za određenu reakciju sluznice, a ne za konkretnu bolest. Ovisno o društvenim i životnim uvjetima, mogu se razviti i astma i KOPB.

KOPB ozbiljno narušava kvalitetu života oboljelih. Umor, nesanica i kratkoća daha često ograničavaju njihovu tjelesnu aktivnost i dovode do ograničenja uloge ovih bolesnika u socijalnoj i ekonomskoj sferi života. Nemogućnost obavljanja osnovnih tjelesnih aktivnosti u svakodnevnom životu osuđuje oboljele od KOPB-a na usamljenost i socijalnu izolaciju, a često pate od anksioznosti i depresije. To diktira potrebu za kliničkim psihologom i osiguranjem da osobe s KOPB-om imaju pristup kvalificiranim stručnjacima koji će im pomoći da prevladaju očaj i kognitivne promjene tijekom bolesti. Vjerujem da je potreban zajednički napor svih institucija na nacionalnoj razini kako bi se stvorila učinkovita praksa odgovora i praćenja psihologa za ove pacijente.

Tko su rizične skupine?

- Ovo je uglavnom skupina pušača kao i ljudi koji rade različite profesije. Na primjer, u ugostiteljskim objektima, slikarima, umjetnicima koji rade s acetonskim bojama i kemikalijama, kao i onima koji žive u velikim metropolama, poput Sofije. Korištenje jedne kutije cigareta dnevno tijekom 10 godina daje 90% rizika od razvoja KOPB-a. U završnoj fazi ove bolesti bolesnici su u vrlo teškom stanju, s otežanim disanjem, slabošću, teškim onesposobljenjima. Njihove prognoze nisu nimalo dobre.

Kakav je trend razvoja bolesti?

- Očekuje se da će 2020. u cijelom svijetu postati jedna od prvih bolesti po smrtnosti. Povećanje smrtnosti od bolesti posljedica je nemogućnosti suočavanja s pušenjem. Bugarska je jedna od tih zemalja - još uvijek zabranjujemo pušenje, barem na javnim mjestima, i još uvijek to ne možemo provesti. Zagađenje okoliša jedan je od sljedećih faktora rizika.

Jesu li pasivni pušači u opasnosti?

- Statistike pokazuju da češće obolijevaju od KOPB-a. Pušenje u blizini djece dovodi do češćih obolijevanja od bronhitisa, uključujući i astmu. Postoje zapažanja da je bolesna djeca, s genetskom predispozicijom, ako imaju roditelje pušače i žive u dimu, kod njih znatno veća sklonost morbiditetu. Djeca kasnije imaju manji volumen pluća i češće pate od opstruktivnih bolesti.

Koji su simptomi bolesti?

- KOPB se ne pojavljuje iznenada. Najčešće se javlja kod osoba u dobi od 40-50 godina koje su pušile 10-20 cigareta dnevno najmanje 20 godina. Ovu bolest karakterizira kronični kašalj. Češće je ujutro i praćeno je izlučivanjem oskudnog, bezbojnog, žilastog sekreta. Kratkoća daha, odnosno otežano disanje, glavni je simptom, ali se javlja u kasnijim fazama bolesti. Pri disanju se čuju suhi zviždanja, osobito tijekom fizičkog napora.

Bolest se može javiti i sa zatajenjem srca, anoreksijom, gubitkom težine. To su obično znakovi dekompenzacije i zahtijevaju hitno bolničko liječenje.

Simptomi bolesti su prisutnost kroničnog kašlja sa ili bez iscjedka iskašljaja, otežano disanje u naporu ili u mirovanju, smanjena tjelesna sposobnost i lako zamaranje, narušena kvaliteta života. Dijagnoza se potvrđuje funkcionalnim testom disanja koji se zove spirometrija.

Može li se bolest spriječiti?

- KOPB se ne može izliječiti, ali se može spriječiti. Prevencija ove bolesti uglavnom uključuje prestanak pušenja, izbjegavanje pasivnog pušenja, boravak na zagađenom zraku, redovitu prevenciju i rano liječenje respiratornih infekcija, a nikako samoliječenje.

Kakav je tretman?

- Cilj liječenja je poboljšati funkciju pluća i spriječiti egzacerbacije i komplikacije stanja. Prestanak pušenja i prekid kontakta sa zagađivačima zraka prvi su i glavni koraci u liječenju opstruktivnog bronhitisa. Koriste se i lijekovi i antibiotici, jer je razvoj KOPB-a gotovo uvijek povezan s rizikom od infekcije već oštećenih pluća.

Možemo li govoriti o prevenciji KOPB-a?

- To je osnovno i najviše ovisi o nama samima. Pušenje, konzumiranje više alkohola, nevježbanje, nerazuman život i sjedilački način života znači da Bugarin zanemaruje svoju budućnost. Bugarin je pesimist, a taj je pesimizam duboko usađen u naš imunološki sustav, čineći nas podložnima mnogim bolestima. Bugarinu treba reći nekoliko jednostavnih stvari - da jede više voća i povrća, da se bavi sportom, da ne jede šećer i slastice, da ne puši i da više gleda radosno na svoj posao i ljude oko sebe.

Preporučeni: