Prof. Krasimir Antonov: Da bismo zaustavili hepatitis C, trebamo liječiti 5000 ljudi godišnje

Sadržaj:

Prof. Krasimir Antonov: Da bismo zaustavili hepatitis C, trebamo liječiti 5000 ljudi godišnje
Prof. Krasimir Antonov: Da bismo zaustavili hepatitis C, trebamo liječiti 5000 ljudi godišnje
Anonim

Samo 1200 Bugara s hepatitisom C liječi se godišnje, a trebalo bi ih biti 5000 kako bi se zaustavilo širenje hepatitisa C u Bugarskoj. Većina zaraženih ljudi ne zna da nosi virus hepatitisa C i ne traži liječenje. Jasno je to na konferenciji za novinare povodom Svjetskog dana hepatitisa na UMBAL-i “Sv. Ivan Rilski i tri godine nakon uvođenja terapije bez interferona za liječenje hepatitisa C u Bugarskoj.

Neinterferonsku terapiju hepatitisa C od 2016. godine u potpunosti plaća FZZO. Tada je prioritetno liječen 901 pacijent s teškom fibrozom jetre i drugim bolestima opasnim po život. U 2017. godini svi zaraženi hepatitisom C već imaju pristup liječenju. U tom razdoblju na terapiji je bilo 1310 pacijenata, od kojih je više od 98% potpuno izliječeno. U 2018. godini liječeno je 1200 osoba, a od svih liječenih samo 22 osobe nisu odgovorile na terapiju i podliježu ponovnom liječenju. Oni su manji od 1%. Dobra vijest je da od 15. svibnja 2019. RFZO refundira još jedan pangenotipski lijek, posebno za pacijente koji nisu reagirali na druge terapije.

“Trenutno je veliki problem što su lijekovi osigurani, ali nema tko liječiti. Imamo priliku godišnje liječiti 5000 pacijenata, au stvarnosti ih je na liječenju oko 1200“, izjavio je predsjednik Bugarskog gastroenterološkog društva prof. Krasimir Antonov i vodeći hepatolog na UMBAL „Sv. Ivan Rilski.

Prof. Antonov, jesu li troškovi novih terapija hepatitisa C bez interferona opravdani?

- Možemo samo čestitati Zavodu za zdravstvo što je u potpunosti financirao dijagnostiku na kliničkim stazama i liječenje virusnih hepatitisa. Moramo shvatiti da se troškovima definitivnog (konačnog) izlječenja hepatitisa C štedimo ogromne ljudske patnje, enormnih troškova liječenja komplikacija hepatitisa C - teške fibroze jetre, ciroze jetre, raka jetre, kao i troškovi transplantacije jetre. Društvo štedi stotine milijuna BGN. Štoviše, cijena novih lijekova za hepatitis C bez interferona stalno pada. Sa 100.000 BGN pao je ispod 50.000 BGN zahvaljujući popustima farmaceutskih tvrtki prema RZZO-u. I što je najvažnije, terapija je izuzetno uspješna – 99%. Ne znam za druge terapije koje imaju tako visoku učinkovitost.

Kakva je bilanca od uvođenja terapije bez interferona 2016. do sada u Bugarskoj?

- U početku smo liječili samo teško bolesne ljude. Unatoč iskorjenjivanju virusa, neki od tih pacijenata umrli su jer su im jetra bila teško oštećena. Postupno smo prešli na liječenje svih pacijenata. Dobiveni su izuzetno visoki rezultati - preko 99% učinkovitosti terapije. Sada je moguće da pacijent bude upućen specijalistu u roku od samo 24 sata i da se liječi odmah nakon dijagnoze. Skoro svaki dan imam pacijente koji mi dolaze direktno s aerodroma u Sofiji da im prepišu terapiju. U Velikoj Britaniji nakon dijagnoze hepatitisa C pacijent mora čekati šest mjeseci na konzultacije sa specijalistom hepatologom i upućivanje na terapijske postupke.

Međutim, postoji li problem u provođenju terapije?

- Počet ću sa svjetskim problemom. Trenutačno u svijetu od virusnih hepatitisa godišnje umire 1,4 milijuna ljudi, a samo 700.000 ljudi umire od donedavno smrtonosnije infekcije - HIV-a. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija postavila cilj 90% dijagnosticiranja hepatitisa C do 2030. godine, najmanje 80% izlječenja i 65% smanjenja smrtnosti. Svaka zemlja članica WHO-a mora uložiti napore da postigne te ciljeve. Izračunato je da je za eliminaciju hepatitisa C u Bugarskoj potrebno liječiti 5000 pacijenata godišnje. Sada se liječi samo oko 1200 Bugara. Imamo vrlo učinkovitu i besplatnu terapiju za pacijente, ali nemamo dovoljno dijagnosticiranih pacijenata za liječenje. Zbog asimptomatskog tijeka infekcije, 69.000 Bugara trenutno ne zna da su zaraženi virusom hepatitisa C. Moramo doći do ovih pacijenata. Ovo treba učiniti u četiri smjera.

Prvo, javnost mora biti informirana o ovoj infekciji i upozorena na komplikacije koje ona uzrokuje godinama kasnije. Tada treba poduzeti nacionalne mjere za prevenciju hepatitisa C.

Kako bismo eliminirali hepatitis C, moramo imati dobar program testiranja i pouzdanu dijagnostiku koja pokriva što više pacijenata.

Treći korak je brzo upućivanje dijagnosticiranih bolesnika specijalistima hepatolozima radi prepisivanja terapije.

Četvrti uvjet je ispunjen. Trenutno imamo apsolutno sve moderne lijekove za hepatitis C. Tek treba uvesti lijek za ono malo pacijenata koji nisu reagirali na terapiju.

Koje bi skupine pacijenata trebale biti ciljane za probir hepatitisa C?

- Prije svega, to su pacijenti iz rizičnih skupina - intravenski korisnici droga, muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, zatvorenici itd. Još nismo pokrili sve rizične osobe, ali nadam se da hoćemo - posebno one koji su u metadonskim programima.

Postoje nacionalni standardi za testiranje svih pacijenata na hemodijalizi i hemofiličara na hepatitis C. Trenutno smo u Bugarskoj na putu eliminacije hepatitisa C kod svih pacijenata koji podliježu transplantaciji bubrega.

Zabrinuti smo što je svijest o ovoj bolesti među stanovništvom, pa i među liječnicima, još uvijek vrlo niska. Stoga bi preko RFZO-a testove na hepatitis C i hepatitis B trebalo uvrstiti u preventivne pakete koje moraju ispunjavati osobni liječnici svojih pacijenata. Nije potrebno raditi ove testove na apsolutno svim građanima Bugarske, jer je masovni probir vrlo skup, no možemo se usredotočiti na određenu ciljnu skupinu. Mi gastroenterolozi predložili smo da u ovu ciljnu skupinu budu osobe od 34 do 69 godina.

Image
Image

Prof. Antonov

Zbog čega su ti ljudi izloženiji riziku od hepatitisa C?

- Zato što su ti ljudi živjeli u godinama kada medicina nije poznavala virus hepatitisa C i nije imala testove za njega. Ljudi su imali operacije ili transfuzije krvi koje su rezultirale infekcijom, a da nitko nije posumnjao na takvu infekciju. Stoga je iznimno važno da probir osoba od 34 do 69 godina bude uključen i financiran Nacionalnim programom. Ako sada rezimiram situaciju: imamo vrlo dobru terapiju, na svjetskoj razini, s vrlo pouzdanom dijagnostikom, ali imamo malo pacijenata koje treba liječiti. Stoga se moramo potruditi aktivno tražiti naše pacijente umjesto da samo čekamo da dođu na liječenje.

Mi iz UMBAL Sv. Ivan Rilski“. Akciju besplatnog testiranja na hepatitis C provodimo od 18. srpnja do 31. kolovoza (svaki radni dan od 8 do 14 sati). Mogu ga koristiti sve osobe od 34 do 69 godina. Pacijentima za koje se utvrdi da su nosioci virusa odmah će biti omogućeno besplatno savjetovanje u bolnici i za njih će se izraditi individualni plan terapije.

Koje testove treba napraviti da bi se otkrio hepatitis C?

- Predlažemo da se za probir koriste virusni markeri, a ne testiranje jetrenih enzima - ALT/AST. Jer preko jetrenih enzima ćemo dijagnosticirati mnoge druge bolesti, a ne konkretno hepatitis C. Na primjer, možemo otkriti steatozu (pretilost) jetre, cirozu od upotrebe alkohola ili "trava", oštećenje jetre od anaboličkih steroida. Hvatanje velikog volumena patologije ima smisla, ali još uvijek posebno tražimo one zaražene hepatitisom C da uđu u program liječenja na vrijeme prije nego što se pojave komplikacije. Naš cilj je prevencija virusnih hepatitisa.

Trenutno se vodi rasprava o tome koje testove treba uključiti u probir za pripremljeni Nacionalni program za kontrolu i prevenciju hepatitisa A, B, C, D i E. Bugarski liječnički sindikat i privatni liječnici inzistiraju na testiranje ALAT. Gastroenterolozi su za uvođenje testova na virusne hepatitise, a koliko imam kontakt sa stručnjacima iz HZZO-a, na taj prijedlog se gleda pozitivno. Ostaje još da uvjerimo kolege u Ministarstvu zdravlja da se ovaj skrining isplati. Mnogi ljudi vjerojatno nisu zaraženi virusom hepatitisa C. Nema zemlje u svijetu koja provodi masovni probir. Dakle, idemo na ciljnu skupinu od 34 do 69 godina. Ako ne pregledamo ovu rizičnu skupinu, besmisleno je raditi program eliminacije hepatitisa C.

Kakva su svjetska iskustva u probiru?

- U SAD-u su odlučili ispitati ljude baby boomer generacije, rođene između 1945. i 1960., na virusni hepatitis. Kolege iz Francuske su pokušale masovni skrining, ali među dijelom stanovništva. Prema njihovim podacima, probir ima smisla. Ali iz financijskih razloga Francuska neće prijeći na masovni probir stanovništva na virusni hepatitis.

Image
Image

30 godina infekcije bez simptoma

Hepatitis C je upala jetre koju uzrokuje virus hepatitisa C i prenosi se uglavnom krvlju. U rijetkim slučajevima (oko 3 - 6%) virus se prenosi s majke na dijete, kao i spolnim putem kod muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima

Hepatitis C je sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu i prvi uzrok raka jetre. Infekcija može biti asimptomatska 30 godina. Kad se pojave prvi simptomi, bolesnici su već razvili teške komplikacije od kojih je najčešća ciroza jetre. Kod 74% njih bolest ne zahvaća samo jetru, već i metabolički, kardiovaskularni, neurološki i dermatološki, bubrežni i druge sustave

Učestalost zaraze je 1,1%, što znači da je u Bugarskoj zaraženo oko 77.000 ljudi. Zbog nedostatka simptoma i prevencije, više od 90% pacijenata s hepatitisom C ne znaju da su zaraženi i stoga ne primaju liječenje, već nastavljaju širiti virus

Više od 50% pacijenata dijagnosticira se u srednjem do teškom stadiju razvoja bolesti zbog nedostatka dijagnoze

Stopa smrtnosti od hepatitisa C je 8,05 slučajeva na 100 000 ljudi

U Bugarskoj se hepatitis C dijagnosticira dvostruko rjeđe od europskog prosjeka. Jedina mogućnost ranog skrininga je ako se pacijent sam odluči na pregled u laboratoriju za 15-20 BGN, što se događa vrlo rijetko

Image
Image

Silvana Lesidrenska: Oni bez zdravstvenog osiguranja se ne liječe

Silvana Lesidrenska je predsjednica Udruge za borbu protiv hepatitisa "HepActiv" i uključena je u radnu skupinu od 54 stručnjaka pri Ministarstvu zdravstva koja izrađuje Nacionalni program za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitis - A, B, C, D i E.

Udruga "HepActive" pokrenula je akciju pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja za besplatno testiranje na hepatitis C u mobilnim uredima u Targovishte (24. srpnja između 10:00 i 17:00 sati, "Svoboda" trg), Razgrad (25. srpnja između 10:00 i 17:00 sati ispred DKC 1) i Varna (26. srpnja, od 10:00 do 17:00 sati ispred pilona Katedrale i na ulaz u Morski vrt). Još datuma i gradova u rujnu.

Gospođo Lesidrenska, koji problemi postoje u sustavu prevencije i liječenja virusnih hepatitisa sa stajališta pacijenata?

- Jedan od problema je u darivanju krvi - postoji neučinkovit sustav priopćavanja pozitivnih rezultata darivateljima krvi. Nedavno je zabilježen slučaj čovjeka koji je četiri godine nakon davanja krvi saznao da je zaražen hepatitisom C kada je ponovno došao dati krv. Za to vrijeme nisu ga zvali ni iz Doma krvi, ni iz RZI-a, ni osobni liječnik. Stoga smo u više navrata predlagali da se uredba o načinu obavješćivanja ažurira kako bi počela učinkovito djelovati.

Ozbiljan problem je i nepravovremeno upućivanje zaraženih od strane liječnika opće medicine specijalistima hepatolozima. Često nailazimo na ljude koji znaju da su zaraženi hepatitisom C. No, liječnik opće prakse ih ne upućuje odmah specijalistu, nego tek nakon što prođe duže vrijeme. No, vrlo je važno da pacijent najbrže prijeđe od dijagnoze do terapije.

Postoji i treći problem, a koji se odnosi na nedostatak zdravstvenog osiguranja dijela stanovništva. Nije riješeno pitanje plaćanja terapije za hepatitis C za neosigurane, jer je to već regulirano za oboljele od tuberkuloze i HIV-a. Već tri godine u Sofiji radi ured "Checkpoint" za besplatno testiranje na hepatitis B i C, kao i na HIV i sifilis.

Naši podaci pokazuju da je najveći postotak osoba koje su pozitivne na antitijela na hepatitis C iz skupine intravenskih ovisnika. U rasponu su od 30 - 49 godina. Iza njih po učestalosti zaraze su osobe iz skupine baby boomera (poslijeratna generacija). Odmah ih upućujemo u specijalizirane klinike za liječenje hepatitisa C. Problem su zaraženi iz rizičnih skupina, jer veliki broj njih nema zdravstveno osiguranje i nema im tko platiti terapiju. Osim što smo im rekli da su zaraženi, ništa više ne možemo učiniti za njih. A ovi ljudi su rezervoar zaraze koji će nastaviti rasti ako se ne pozabavite time.

Kako može pomoći pripremljeni Nacionalni program kontrole i prevencije virusnih hepatitisa?

- Uz pomoć Nacionalnog programa mnogi bi se problemi riješili jer za to postoji politička volja. Nadam se da ćemo preventivnim mjerama obuhvatiti i glavninu populacije i rizične skupine. Daleko sam od pomisli da će sve biti savršeno. Ali ne mogu ne primijetiti da u Bugarskoj imamo izvrsne specijaliste hepatologe i da je liječenje pristupačno i maksimalno učinkovito.

Preporučeni: