5 zabluda o Alzheimerovoj bolesti

Sadržaj:

5 zabluda o Alzheimerovoj bolesti
5 zabluda o Alzheimerovoj bolesti
Anonim

Stigma i zablude o Alzheimerovoj bolesti mogu imati negativan utjecaj na društvenu interakciju između prijatelja, članova obitelji i osoba s Alzheimerovom bolešću. Društvena podrška ključna je za dobrobit osoba s Alzheimerovom bolešću u svim fazama.

Mjesec svjesnosti o Alzheimerovoj bolesti i mozgu, koji se obilježava u lipnju, ima za cilj obogatiti informacije o tom stanju. Kako bi obilježili ovaj događaj, Udruga za Alzheimerovu bolest objavila je članak u kojem ljudi s tom bolešću opisuju uobičajene zablude o bolesti, piše medicalnewstoday.com.

Demencija opisuje skupinu simptoma karakteriziranih gubitkom pamćenja, problemima s jezikom, promjenama raspoloženja i nedostacima u razmišljanju i zaključivanju koji ometaju dnevne aktivnosti. Demencija pogađa više od 6 milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama.

To je progresivna bolest kod koje se simptomi s vremenom stalno pogoršavaju. U ranim stadijima bolesti osobe s Alzheimerovom bolešću često mogu samostalno funkcionirati, ali kako bolest napreduje, moraju se sve više oslanjati na svoje skrbnike za svoje dnevne aktivnosti. Osobe kojima je nedavno dijagnosticirana Alzheimerova bolest mogu se teško nositi s njom i trebaju podršku.

Iako su prijatelji i članovi obitelji često voljni pružiti podršku, oni mogu izbjegavati interakciju s voljenom osobom iz straha da će negativno utjecati na njihovo raspoloženje. Izbjegavanje druženja s osobama s Alzheimerovom bolešću potiče osjećaj izoliranosti i stigmatizacije te može naškoditi njihovom osjećaju vlastite vrijednosti. Ispod su neke od najčešćih zabluda o Alzheimerovoj bolesti koje prijatelji i članovi obitelji imaju o osobama s ranom pojavom demencije.

• Očuvanje autonomije

Zahvaljujući boljem nadzoru, više ljudi se dijagnosticira u ranim fazama bolesti. Važno je prepoznati da su ljudi s ranim stadijima Alzheimerove bolesti još uvijek sposobni za samostalan život i da i dalje imaju ciljeve koje bi željeli postići. Skrbnici i članovi obitelji mogu pomoći pacijentima u planiranju budućnosti i održavanju dobre kvalitete života dok njihova bolest napreduje.

• Varijacije simptoma

Simptomi osoba s Alzheimerovom bolešću mogu varirati iz dana u dan. U određene dane pokazuju poboljšanu kognitivnu funkciju i bolje raspoloženje. Nasuprot tome, u lošim danima ista osoba može pokazivati ozbiljnije simptome, uključujući tjeskobu, uznemirenost, razdražljivost i ponavljanje riječi. Stoga članovi obitelji trebaju razumjeti da neka ponašanja mogu biti izvan kontrole osoba s ovim stanjem i biti strpljivi s njima.

• Rani početak Alzheimerove bolesti

Iako bolest uglavnom pogađa osobe starije od 65 godina, oko 5-10% svih slučajeva javlja se kod mlađih pacijenata. Početak ove bolesti kod osoba mlađih od 65 godina naziva se rani početak Alzheimerove bolesti. Percepcija da je to stanje koje pogađa samo starije ljude može navesti mlađe ljude da ignoriraju simptome i odgode traženje potrebne pomoći. Rano otkrivanje može pomoći u započinjanju liječenja kako bi se usporilo napredovanje bolesti.

• Izravna komunikacija

Prijatelji ili članovi obitelji možda nisu sigurni kako reagirati na vijest o dijagnozi neke osobe. To ih često navodi na duge razgovore za upoznavanje sa svojom pogođenom voljenom osobom. Ali ljudi koji žive s demencijom skloni su takve razgovore doživljavati kao pokroviteljske, što pojačava njihov osjećaj usamljenosti i srama. Umjesto toga, vjerojatnije je da će izravan razgovor s pacijentom od Alzheimerove bolesti o njihovom zdravlju biti doživljen kao brižan.

• Izbjegavanje osude

Poricanje je također uobičajena reakcija među prijateljima i članovima obitelji osoba s nedavnom dijagnozom. To se poricanje može očitovati u komentarima koji impliciraju da je njihova voljena osoba premlada ili da izgleda "normalno" da bi joj se dijagnosticirala Alzheimerova bolest. Iako nisu zlonamjerni, takvi komentari mogu izgledati odbacivajuće. Oni mogu previdjeti psihološke poteškoće povezane s suočavanjem s dijagnozom koju pacijent doživljava, kao i invaliditet uzrokovan samim stanjem.

Ovi mitovi naglašavaju potrebu za ciljanim naporima za iskorjenjivanje stigme i pogrešne percepcije povezane s Alzheimerovom bolešću. Dr. Joseph Gawler, direktor Centra za zdravo starenje i inovacije na Sveučilištu Minnesota, kaže:

“Prečesto gledamo na Alzheimerovu bolest kroz biomedicinsku leću bolesti, ali kao što ljudi koji žive s demencijom naglašavaju, oni su još uvijek 'ovdje' i imaju snove i preferencije koje trebamo poštovati. Važno je ukloniti stigmu demencije koja je tako lako vidljiva u našim zajednicama, u zdravstvu i u načinu na koji organiziramo i pružamo dugoročne usluge i podršku.

Javnozdravstvena kampanja koja povećava svijest, otkrivanje i poboljšava 'prilagođenost demenciji' naših zajednica važan je prvi korak u tom smjeru. Ljudi trebaju različitu podršku ovisno o tome tko su, koji su im bili interesi tijekom života i od koje bolesti trenutno boluju.

Preporučeni: