Dr. Hristo Valkov: Pretjerano uzimanje lijekova dovodi do krvarenja iz želuca

Sadržaj:

Dr. Hristo Valkov: Pretjerano uzimanje lijekova dovodi do krvarenja iz želuca
Dr. Hristo Valkov: Pretjerano uzimanje lijekova dovodi do krvarenja iz želuca
Anonim

Završio je Gimnaziju njemačkog jezika Goethe u Burgasu. Godine 2016. diplomirao je s pohvalama na Medicinskom sveučilištu u Sofiji. Od 2017. godine radi na Gastroenterološkoj klinici UMBAL-a "Tsaritsa-Joanna-ISUL", a od 2019. je i asistent na Odjelu za "Gastroenterologiju" Medicinskog sveučilišta u Sofiji.

Član je Upravnog odbora Udruge mladih gastroenterologa u Bugarskoj. Aktivno sudjeluje u nizu znanstvenih projekata i programa. Ima više publikacija kao prvi autor i koautor.

U porastu su problemi s gastrointestinalnim traktom (GIT) kao posljedica nekontroliranog uzimanja lijekova, upozoravaju liječnici s Klinike za gastroenterologiju UMBAL-a "Carica Ivana - ISUL". Najčešće je riječ o krvarenju iz želuca, debelog crijeva, tankog crijeva, jednjaka. Drugi zabrinjavajući simptom je česta pojava pseudomembranoznog kolitisa. Razgovaramo s dr. Hristom Valkovim.

Dr. Valkov, koji su razlozi povećane učestalosti krvarenja iz probavnog trakta nakon pojave COVID-19?

- Teško mi je dati nedvosmislen odgovor je li se učestalost GI krvarenja povećala nakon pojave COVID-19 u odnosu na vrijeme kada virus nije otkriven. Tijekom pandemije COVID-19, međutim, mi kao gastroenterolozi razmatramo niz čimbenika rizika koji bi bili povezani s pojavom krvarenja iz gastrointestinalnog trakta. Srećom, većini ljudi zaraženih SARS-CoV-2 nije potrebna hospitalizacija.

Ova mogućnost da dio pacijenata infekciju nosi kod kuće i provodi simptomatsko liječenje u nedostatku ponekad aktivne medicinske kontrole pokazuje se kao veliki preduvjet za zlouporabu droga. Tako smo svjedoci alarmantne pojave kod oboljelih od viroze, kod kojih ponekad uzimaju neopravdano veliki broj različitih skupina lijekova, kao iu dozama koje su opasne.

Zapravo, jedna od najčešćih mogućih zlouporaba lijekova u bolesnika s COVID-19, što se tiče i nas gastroenterologa, jest acetilsalicilna kiselina - u ljudima poznatija kao aspirin, kao i druge vrste ne- steroidni protuupalni lijekovi

Uz dobro poznati analgetski i antipiretski učinak, ovi su lijekovi jedni od najčešće korištenih tijekom virusnih infekcija.

Treba imati na umu da kod uzimanja ovih lijekova postoji potencijalni rizik od oštećenja sluznice želuca i dvanaesnika uz stvaranje erozija, čireva s naknadnim krvarenjem. Samovoljno uzimanje ovih lijekova u neopravdano visokim dozama, kao i njihovo kombinirano uzimanje, dodatno povećava rizik od komplikacija u gastrointestinalnom traktu.

Stariji ljudi s dokazima peptičkog ulkusa u prošlosti, kao i oni koji uzimaju druge antitrombotičke lijekove, prepoznati su kao izloženi riziku od stvaranja želučanog i duodenalnog ulkusa i krvarenja kada uzimaju nesteroidne protuupalne lijekove.

Zanimljiva i inovativna teorija je sposobnost samog virusa koji uzrokuje COVID-19 da bude neovisni čimbenik rizika za krvarenje izravnim oštećivanjem gastrointestinalnog trakta. Ekspresija receptora na koji se SARS-CoV-2 veže varira u različitim tkivima i organima u ljudskom tijelu, ali čini se da je jako izražena u probavnom sustavu.

Dakle, sam gastrointestinalni trakt može se pojaviti kao svojevrsna meta SARS-CoV-2.

Image
Image

Koji su simptomi GI krvarenja?

- Vjeruje se da su čir na želucu i dvanaesniku jedan od najčešćih uzroka GI krvarenja kod pacijenata s COVID-19. Simptomi krvarenja mogu uvelike varirati i, naravno, identični su za one s COVID-19 i one koji nisu zaraženi. Bolesnici s želučanim krvarenjem mogu doživjeti epizode povraćanja krvi, kao i crnu katranastu stolicu s karakterističnim mirisom.

Kod većeg gubitka krvi moguća je nesvjestica, pad krvnog tlaka, ubrzan rad srca, kao i izražen umor.

Neki ljudi mogu imati krvarenje iz gornjeg gastrointestinalnog trakta bez očitih simptoma. Riječ je o takozvanom okultnom krvarenju, a jedine manifestacije mogu biti dugotrajni osjećaj slabosti, kao i dokaz o niskim vrijednostima serumskog željeza u laboratorijskim pretragama.

Ukoliko je potrebno liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima, prikladno je uzimati inhibitore protonske pumpe (PPI) ili antagoniste H-2 receptora koji smanjuju lučenje kiseline, kako bi se smanjio nastanak želučanog ulkusa.

Što je pseudomembranozni kolitis i koji je razlog zašto je iz rijetke postao gotovo svakodnevna bolest?

- Pseudomembranozni kolitis je upalna bolest debelog crijeva koja se može pojaviti kao komplikacija kod uzimanja antibiotika. Ovo stanje najčešće uzrokuje bacil koji proizvodi toksin.

Liječenje antibioticima može dovesti do poremećaja ravnoteže normalne flore debelog crijeva od strane mikroorganizama. To stvara povoljne uvjete za koloniziranje bacila u debelom crijevu i dovođenje do pseudomembranoznog kolitisa.

Endoskopska slika tijekom fibrokolonoskopije u bolesnika s ovom bolešću može varirati, no sasvim je tipično da imaju žuto-bjelkaste naslage koje prekrivaju sluznicu debelog crijeva. Simptomi ove bolesti mogu uključivati proljev s krvlju i sluzi, povišenu tjelesnu temperaturu, bolove u trbuhu.

Laboratorijski markeri za upalni proces također mogu biti dostupni. U rijetkim slučajevima pseudomembranozni kolitis može biti ozbiljan s komplikacijama opasnim po život.

Zapravo, zašto je ova bolest posebno aktualna u razdoblju COVID-19? Nažalost, čini se da je nerazumno visoka učestalost uporabe antibiotika među onima s virusom nerazumno visoka. Svjedoci smo da se kod zaraženih pacijenata s antibioticima počinje preuranjeno, prave se kombinacije različitih skupina istih. Vidimo određeni porast incidencije pseudomembranoznog kolitisa u našoj kliničkoj praksi, posebno među pacijentima koji su imali COVID-19 i koji se dugo liječe antibioticima.

Kako se liječi bolest?

- Reći ćete da je paradoksalno, ali pseudomembranozni kolitis liječi se oralnim uzimanjem određenih antibiotika koji ciljano djeluju na bakterije koje ga uzrokuju. Liječenje obično traje 10 dana.

Kada liječnik opće prakse propisuje lijekove – što je najčešće slučaj kod pacijenata s COVID-19 na daljinu, o čemu treba voditi računa?

- Uloga liječnika opće prakse iznimno je važna, teška i odgovorna u ovim vremenima COVID-19. Ako pacijent započne terapiju acetilsalicilnom kiselinom i drugim vrstama nesteroidnih protuupalnih lijekova, liječnik također mora uzeti u obzir rizik od ulceracije i krvarenja zbog njihove primjene. Na primjer, starije osobe često imaju popratne kardiovaskularne bolesti, koje zahtijevaju dodatnu terapiju antikoagulansima i antitrombocitima.

Drugi pacijenti u prošlosti imaju ulkusnu bolest ili možda uzimaju kortikosteroide. Početak uzimanja nesteroidnih protuupalnih lijekova, uključujući acetilsalicilnu kiselinu, kod ovih skupina ljudi povezuje se s povećanim rizikom od želučane ozljede i krvarenja.

Ipak, ako se moraju propisati, postoji li način da se smanji rizik od oštećenja želuca?

- Pri započinjanju terapije acetilsalicilnom kiselinom i drugim vrstama nesteroidnih protuupalnih lijekova – a posebno ako je potrebno njihovo dugotrajno uzimanje, prikladno je da osobe uzimaju i lijekove koji smanjuju lučenje želučane kiseline. Ovi lijekovi će smanjiti rizik od oštećenja želučane sluznice. Takvi lijekovi su, kao što sam već spomenuo, inhibitori protonske pumpe (PPI) ili antagonisti H-2 receptora.

Također treba imati na umu da ako je prema odluci liječnika potrebna dugotrajna primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova, testiranje na bakteriju Helicobacter pylori također se može provesti prije početka njihove primjene.

Preporučeni: