Dr. Svetoslav Kurtev: Aritmija dovodi do moždanog udara

Sadržaj:

Dr. Svetoslav Kurtev: Aritmija dovodi do moždanog udara
Dr. Svetoslav Kurtev: Aritmija dovodi do moždanog udara
Anonim

Imate li palpitacije, preskakanje, lako zamaranje, otežano disanje, slabost, slabost do točke kolapsa, imate li bolove u prsima? To su tegobe fibrilacije atrija - najčešće srčane aritmije. Bolest vrlo često nema nikakve kliničke manifestacije, zbog čega ostaje neprepoznata i neliječena.

Kod nekih bolesnika simptomi nisu jasno izraženi ili se uočavaju kratkotrajne epizode fibrilacije atrija, bez jasnih tegoba. Zbog toga se kod mnogih pacijenata stanje prvi put dijagnosticira tek tijekom moždanog udara.

O uzrocima, dijagnostici i liječenju fibrilacije atrija razgovaramo s kardiologom dr. Svetoslavom Kurtevom, voditeljem Odjela za "Elektrokardiostimulaciju i elektrofiziologiju" Klinike za kardiologiju UMBAL "Aleksandrovska".

Prethodno je radio u SBALSSZ „Sv. Ekaterina“, MBAL „Tota Venkova“– Gabrovo i Nacionalna kardiološka bolnica. Specijalizirao je elektrofiziologiju u Szegedu u Mađarskoj. Dr. Kurtev je asistent na kardiologiji na Odjelu za interne bolesti Sveučilišta u Sofiji.

Što je fibrilacija atrija, dr. Kurtev?

- Fibrilacija atrija jedna je od najčešće bilježenih aritmija ovih dana. Riječ je o visokofrekventnoj aritmiji kod koje pretklijetka praktički gubi svoju funkciju jer nije u stanju izvoditi odgovarajuće kontrakcije.

To je zbog poremećaja u električnoj stimulaciji atrija. Kada je poremećen mehanizam nastanka i prijenosa ekscitatornih impulsa, dolazi do promjena u otkucajima srca i, sukladno tome, u pulsu. Oni mijenjaju normalan srčani ritam i nazivaju se aritmijama.

Promjene uzrokuju velik broj neusklađenih kontrakcija pojedinih dijelova atrija i dovode do nemogućnosti kontrakcije cijelog atrija, što se označava kao atrijski "flutter" ili "flutter".

Koje su kliničke manifestacije fibrilacije atrija?

- Kliničke manifestacije su najčešće palpitacije, lupanje srca, otežano disanje, lako zamaranje. Ali ponekad je ova vrsta aritmije potpuno asimptomatska.

Pošto prvi simptom koji se pojavi zapravo je komplikacija neliječene fibrilacije atrija i najčešće su to nekakvi embolični incidenti a najčešći od njih je moždani udar.

Ponekad takvi embolusi, koji nastaju u atriju jer on nije funkcionalno aktivan, mogu zahvatiti oči, jetru, pluća, mogu otići u bilo koji organ gdje postoji arterijska prokrvljenost i izazvati ishemijski akcident.

Koji su uzroci bolesti?

- Mi, liječnici, još uvijek nismo u potpunosti svjesni uzroka ove vrste aritmije. Ali kategorički, ono što vidimo je da je to povezano s godinama - fibrilacija atrija opažena je u 8% Bugara starijih od 70 godina.

Možda se negdje u miokardu događa nekakav proces starenja, stvaranja fibroze, koja mijenja strukturu atrija i dovodi upravo do ove vrste aritmije. Postoje, naravno, i drugi razlozi.

Image
Image

Svakako, svaka ozbiljna bolest srca može dovesti do fibrilacije atrija. Pacijenti s disfunkcijom štitnjače također često izlaze iz ritma.

Dijabetes kao čimbenik rizika za nastanak ishemijske bolesti srca, a time i disfunkcije lijeve klijetke, što može dovesti do fibrilacije atrija.

Postoje i genetski faktori. Alkohol, čak iu malim količinama, također povećava rizik od fibrilacije atrija. Uzrok bolesti može biti i emocionalni i fizički stres.

Sa svakim bržim otkucajem srca treba li se upaliti crvena lampica da možda patimo od fibrilacije atrija?

- Naravno da ne, ali ipak je dobro da vas kardiolog pregleda. Fibrilacija atrija dolazi u nekoliko oblika.

Prvi oblik je tzv paroksizmalna fibrilacija atrija koja se javlja tijekom određenog vremenskog razdoblja, koje može biti unutar 48 sati, do 7 dana, i nestaje sama od sebe ili uz lijekove. Slijedi tzv perzistentna fibrilacija atrija.

Traje više od 7 dana, do godinu dana. Posljednji tip je kronična fibrilacija atrija, koja je stalna i kontinuirana. Tu je šansa da se pacijentu vrati sinusni ritam, pogotovo ako je bio van ritma dulje od 1 godine, vrlo mala, rekao bih čak nikakva.

Kakva je prognoza za takvog pacijenta?

- Najstrašnije i najneugodnije su emboličke komplikacije, a problem su ishemijski embolični moždani udari. To je doista veliki problem, a mi se ne fokusiramo toliko na održavanje naših pacijenata u sinusnom ritmu, već na sprječavanje ove komplikacije.

Jer ako se emboličke komplikacije adekvatno spriječe, životni vijek naših pacijenata je isti bilo da su u sinusnom ritmu ili u fibrilaciji atrija. Ali ako se bolest ne spriječi, tada se stopa smrtnosti povećava 3-4 puta i shodno tome dolazi do invaliditeta…

A što je potrebno za prevenciju takvih pacijenata?

- Većina pacijenata treba stalnu antikoagulaciju i moraju uzimati lijekove svaki dan

Je li takvo liječenje potrebno, mora utvrditi kardiolog na temelju procjene rizika pomoću posebne formule.

Većina ovih lijekova vrlo je učinkovita, uzimaju se jednom ili dva puta dnevno i imaju relativno malo nuspojava. Uvijek postoji rizik od hemoragijskih komplikacija, ali je višestruko manji od moguće koristi.

Kako se dijagnosticira fibrilacija atrija?

- U većini slučajeva, elektrokardiogram na pozadini pritužbi vrlo jasno pokazuje dijagnozu. Međutim, u nekim slučajevima, kada se pojavi nakratko i nestane, a pacijent ne može odmah otići liječniku i napraviti elektrokardiogram, ili dok ode nestane, tada se koristi holter EKG-a, koji unutar 24 ili 48 sati, bilježi neprekidno i kontinuirano otkucaje srca.

Ponekad je, međutim, izlazak iz ritma još rjeđi. Imamo njenu pojavu kao komplikaciju, ali je ne možemo uhvatiti ni na 24-satnom holteru. Postoje mali strojevi koji se nazivaju loop recorderi koji se ugrađuju pod kožu u predjelu srca i rade kontinuirano snimanje EKG-a šest mjeseci, godinu, dvije.

Zahvaljujući loop recorderu možemo izvući podatke o otkucajima srca, analizirati ih i otkriti postoji li fibrilacija atrija ili neka druga bolest. Druga dijagnostička opcija koju vrlo često koristimo su pacemakeri.

Sami pejsmejkeri mogu se postaviti da bilježe napade fibrilacije atrija. A kada pacijent dolazi na redovite kontrole, što je za njega vrlo važno, možemo vidjeti te napade i prema tome lako postaviti dijagnozu.

Može li se bolest izliječiti?

- Postoje dvije vrste liječenja. Jedan je s lijekovima. Ovi lijekovi djeluju na održavanje sinusnog ritma iu većini slučajeva vrlo su učinkoviti s malo nuspojava. Međutim, u nekim slučajevima lijekovi ne pomažu ili pomažu samo djelomično, a tada je alternativa ablacija plućne vene.

To je relativno kompliciran zahvat, ali ima dosta skupljenog iskustva s obzirom na to da ima mnogo pacijenata koji pate. Ablacija plućne vene učinkovitija je od terapije lijekovima i ima relativno dobre i dugoročne rezultate.

Ovo su u osnovi dva načina liječenja. Ali ono što je najvažnije - čak i ako se pacijent osjeća dobro, treba otići kardiologu koji će procijeniti njegov rizik od embolije i sukladno tome preporučiti odgovarajuće liječenje. Želim naglasiti da je antikoagulantna profilaksa za pacijente s fibrilacijom atrija vrlo važna.

Naknadno štedi puno kako za pacijenta tako i za zdravstveni sustav u cjelini. Budući da troškovi ne završavaju s hospitalizacijom zbog moždanog udara ili drugih komplikacija, oni tek tada počinju.

Preporučeni: